Zaključci sa Naučno-stručne konferencije: „TRENDOVI I PERSPEKTIVE RAZVOJA INDUSTRIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE“

Konferencija pod nazivom „Trendovi i perspektive razvoja industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine“ održana je 22.11.2024. godine u sklopu obilježavanja 65. godišnjice Mašinskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Na konferenciji je prisustvovao veliki broj učesnika, među kojima su bili predstavnici visokoškolskih institucija, profesori, akademici, predstavnici privrednih subjekata, predstavnici organa vlasti i studenti. Kroz sedam izlaganja i diskusiju istakli su se različiti pogledi na trenutno stanje industrije, kao i perspektive razvoja iste, iz čega možemo istaći sljedeće zaključke:

Razvijene zemlje predvode u prilagođavanju Industriji 4.0, dok zemlje u razvoju, poput Bosne i Hercegovine, suočavaju se s izazovima poput ekonomskih ograničenja, nedostatka digitalnih vještina i slabe informacijsko-komunikacione infrastrukture. Uprkos tome, postoji potreba za nacionalnim strategijama koje promovišu digitalizaciju, jačaju kapacitete domaćih kompanija i povećavaju njihovu produktivnost.

Ključne komponente strategije digitalnog industrijskog razvoja za zemlje u razvoju uključuju inovacije u tehničko-tehnološkim procesima, povezivanje industrije s obrazovanjem kroz triple-helix modele, sistemsko finansiranje istraživanja i razvoja te uvođenje standardizovanih metodologija za implementaciju Industrije 4.0. Poseban naglasak stavlja se na razvijanje ljudskih resursa, poduzetnosti i integraciju pametnih tehnologija.

Korištenje modernih softverskih alata za simulaciju, analizu i optimizaciju različitih inženjerskih procesa ključno je za prelazak na Industriju 4.0 u Bosni i Hercegovini. Ovi alati omogućavaju unapređenje tehničko-tehnoloških rješenja kroz precizne simulacije i analize, što smanjuje vrijeme razvoja, optimizira resurse i povećava efikasnost proizvodnje. Njihova primjena doprinosi digitalnoj transformaciji industrije, podiže nivo inovativnosti i konkurentnosti domaćih kompanija te osigurava održivost i prilagodljivost savremenim zahtjevima tržišta. Integracija ovih tehnologija u industriju i obrazovne procese dodatno osnažuje razvoj potrebnih digitalnih vještina i podržava nacionalne napore u implementaciji Industrije 4.0.

Industrija 4.0 predstavlja viziju potpunog preoblikovanja prerađivačke industrije kroz digitalizaciju, primjenu inteligentnih sistema i umrežavanje procesa putem naprednih informacionih i komunikacionih tehnologija. Ključni elementi su digitalna transformacija, automatizacija, integracija sistema i sigurno upravljanje velikim količinama podataka. Standardizacija, kao i usklađivanje sa direktivama poput NIS i NIS2, igraju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti i efikasnosti procesa. Pri tome, tehnologije poput IoT-a, vještačke inteligencije, Big Data-a i sajber-fizičkih sistema postavljaju temelje za razvoj pametne proizvodnje, inovativnih poslovnih modela i održivog razvoja industrije. Implementacija ovih principa zahtijeva multidisciplinarni pristup, gdje sinergija između ljudi, tehnologije i standardizacije osigurava konkurentnost u savremenom globalnom okruženju.

Metalna i namjenska industrija u Federaciji BiH, uprkos izazovima poput smanjenja izvoza i povećanja deficita u robnoj razmjeni, posjeduju značajan potencijal za razvoj. Tradicionalna snaga ovih industrija ogleda se u kvalifikovanoj radnoj snazi, izvoznom iskustvu na međunarodnim tržištima i mogućnosti za integriranje malih poduzeća u proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Iako trenutno nije moguće osigurati sredstva za implementaciju Industrije 4.0, fokus treba biti na formiranju sektora za istraživanje i razvoj u saradnji s univerzitetima, što bi omogućilo unapređenje tehnologija i proizvoda. Perspektive uključuju privatizaciju pojedinih kapaciteta, formiranje joint ventures kao priliku za nove investicije, te iskorištavanje koncesija i javno-privatnih partnerstava (JPP) kako bi se osigurala konkurentnost i održivost sektora u budućnosti.

Kompetencije igraju ključnu ulogu u razvoju visokog obrazovanja i prilagođavanju izazovima savremenog tržišta rada. Savremeni obrazovni modeli zahtijevaju razvoj širokog spektra vještina, uključujući međudisciplinarnu saradnju, digitalnu pismenost i održivi razvoj, uz kontinuirano obrazovanje kao osnovu za cjeloživotno prilagođavanje. Poseban fokus stavljen je na aktivno učenje, koje omogućava studentima da napreduju kroz nivoe Blumove taksonomije – od sticanja osnovnog znanja i razumijevanja, preko primjene i analize, do sinteze i evaluacije. Uloga nastavnika u ovom procesu je ključna, jer strateškim pristupom podučavanju pomaže studentima da postepeno savladaju piramidu znanja i razviju praktične kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s izazovima globalnog tržišta i tehnološkog napretka.

 

U Mostaru, 22.11.2024. godine

Organizacioni odbor